среда, 15. децембар 2010.

Seksualna inteligencija

Seksualna inteligencija

Seksualna inteligencija. Relativno novi psiholoski konstrukt. Neki ga prihvataju i docekuju radoscu, a neki ga izricito odbacaju. Govorim pre svega o psiholozima. Nekima smeta, nekima ne. Stvar pristupa.

Secam se dok sam bio na zavrsnoj godini studija i planirao da odradim diplomski rad, razmisljao sam o adekvatnoj temi koja bi opravdala moja i ocekivanja mentora. U to vreme za mentora sam odabrao profesorku razvojne psihologije, za koju sam smatrao da mi je nekako naklonjena  ( mozda zato sto je njen sin otiso u monahe, na Svetu goru ). Smatrao sam da ce mi pomoci oko izbora prave teme i dati neophodne sugestije kako bi moj diplomski rad bio uspesno pripremljen.
U tom periodu ( a mozda i pre ) javila mi se ideja da bi mogao da istrazujem razvod kod psihologa. Imao sam osecaj da se oni vise razvode od ostalih. Ali moja hipoteza je smesta bili opovrgnuta kad mi je mentorka jednom prilikom rekla: Josife, zasto tako mislis? Evo, javicu se sefu otseka za psihologiju, on je u braku , da ga pitamo kako mu ide. I zaista se javila, i dobila je ocekivani odgovor: Da, sve ide kako treba.
Htela je malo da se nasali, ali sa jasnom namerom da me odvrati od tako “lose” hipoteze.
 Nisam imao druge, nego da slegnem ramenima i razmislim o drugoj temi.
Sigurno se pitate, sto nije mogla da me podrzi u mojoj nameri, pa i po ceni da je bila pogresna. Videli bi, tokom istrazivanja. Tada sam mislio da je bila u guzvi, sto i jeste bila istina, ali sada shvatam da sam sa tom idejom dotakao i nju licno, mozda zato sto je videla sebe, a i ostale psihologe kao neku privilegovanu grupaciju ljudi, koji nisu spremni da se podvrgnu psiholoskim analizama  i pokazu svoje slabosti.
Mozda je to bio razlog, a mozda i ne.
Kako god, morao sam naci neku drugu temu. Palo mi na pamet da radim nesto o depresijama kod zena. Ali opet je bilo problema.Oko  metodoloske postavke stvari. Morao sam promeniti ciljnu grupu, naci bolji merni instrument ili nesto slicno. Opet mi je rekla da moram dobro da razmislim sta zelim da radim.
Hteo sam da mi nesto predlozi, da neki savet. Ovo moje nije bilo dobro. Ali nije imala vremena za to. Ili mislila da to nije pametno.
Na kraju, otisao sam iz njene kancelarije, prilicno ljut sto nisam nista odradio, a dolazio sam nekoliko puta sa razlicnim idejama. Bila je jos neka, sada ne mogu da se setim koja.
Ali tada sam shvatio da moram nesto da uradim sam, da nadjem snagu u sebi i realizujem diplomski rad bez njene pomoci. I tako trazeci na netu sta bi to mogao da odradim, slucajno sam video naziv seksualna inteligencija, kad sam istipkao seks, depresija I sl.
Osetio sam kako kroz mene prolazi neka posebna energija ( verovatno je bila seksualna J), srecan sto sam konacno nasao nesto sto me ispunjuje iz dubine duse. Ne moze biti lepse. Seks koji je pametan. Duhovni seks. U ovom slucaju inteligentan. Ili tacnije kao novi psiholoski konstrukt “ Seksualna inteligencija”. Znao sam za duhovnu, a i za emocionalnu, pa i za socijalnu. Ali nikada pre nisam procitao za Seksualnu inteligenciju. To je bilo otkrovenje za mene. Hteo sam da imam tu knjigu i da napravim istrazivanje po tom novom konceptu.
Kako nije bilo te knjige u Srbiji u tom periodu, video sam na netu da ta knjiga postoji u jednoj knjizari u Zagrebu, pa sam je narucio preko nekih rodjaka.
Bio sam presrecan kad  mi je stigla. Znao sam da cu uraditi nesto na mom fakultetu sto niko pre nije uradio.
A voleo sam seks. I dan danas ga volim. Smatrao sam da nam je potreban pravi pristup seksualnosti.
I tada sam poceo, da ulazim u novo poglavlje mog zivota. To su bila moja prva i bazicna iskustva, konkretno na tom planu, kad je u pitanju istrazivanje same seksualnosti. Nije da nisam citao pre, citao sam knjige poput Kamasutre, ali smatrao sam da je to vise tehnika i stil u seksualnom aktu, nego seksualnost kroz prizmu partnerskih odnosa.
Verovao sam da je ovaj novi termin u psihologiji koristan i ispravan. Tada nisam imao prava objasnjena, koja imam danas. Ali bez obzira na to, sproveo sam istrazivanje na maloj grupu ispitanika, zeleci da dokazem ( u skladu sa postavkama u toj knjizi ) da su androgine osobe ( one koje imaju podjednako i muske i zenske osobine ) seksualno inteligentniji ( i imaju zadovoljavajuci seksualni zivot ) od polno tipiziranih ( balkanski tip maco muskarca ili zena koja je samo domacica ).
Hipotezu koju sam postavio nije se dokazala kao tacna, najverojatnije zbog mernih instrumenata koji nisu standardizovani i validni za tu populaciju, kako i zbog senzitivnosti same teme.
Bez obzira na to, imao sam gotov rad, i prilicno sam bio zadovoljan sa onim sto sam uradio. Otisao kod mentorke, i predao rad. Bila je zapanjena, sa mnogim podpitanjima. Neka od tih su bila logicna, na primer: Kako da to sada prihvatim kad nisam ucestvovala u tvom radu i sl.
A bila su i ona tipa: Znas da ja imam protiiv homoseksualnosti ? ili  Seksualna inteligencija nije ozbiljan psiholoski kontsrukt?!.
Ovo zadnje mi je ostalo u glavi. Profesorka koja je bila impresionirana knjigom Emocionalna inteligencija,knjigu koju nam je svesrdno preporucivala, sada je imala mnogo toga protiv Seksualne inteligencije. To zaista nisam ocekivao.
Nije prihvatila moj rad, i nasao sam se u problemu. Gde ici, kome se obratiti. Par profesora se ne bavi tom problematikom, profesor socijalne psihologije me odbio zbog toga sto nije takodje ucestvovao u tome, profesor psihologije licnosti je bio zadovoljan  mojom temom, rekao mi je da i on voli tu problematiku, ali da je on odavno “posvadjan” sa statistikom.
Mislio sam da nemam izbora. Da cu odloziti diplomski rad za jesen( a bilo je leto ). Ali posto sam se poznavao sa cerkom  profesorke opste psihologije( koja je inace bila prodekan na filozofskom fakultetu ), objasnio sam joj citavu situaciju i zamolio da pita majku  da mi bude mentor. Njena majka je prihvatila, uradili smo par modifikacija u samom radu, i na kraju odbranio diplomsku rad na temu: Seksualna inteligencija i psihicka androginija u kasnoj adolescenciji.

Ali i dan danas, posle 5 godina nakon mog diplomiranja, nije mi bas sasvim jasno zasto je profesorka razvojne psihologije imala protiv termina Seksualne inteligencije ( ako se izuzmu njene godine, posto je bila starija ). A i mnogi drugi psiholozi imaju razne nedoumice s ovim konstruktom.

A ja se pitam: Odakle nam to? Zasto nam to smeta?

Ali vremenom sam shvatio da je seksualnost decenijama osporavana, kroz razlicite kulturoloske dogme i specificna religiozna uverenja, da smo uslovljeni da reagujemo na specifican nacin kad je seks u pitanju. Dovoditi seks u naucnim okvirima, povezati seks sa akademskim poimanjem stvari, za mnoge je bilo neprihvatljivo. Tada, a verujem i sada.

Ali nama je to neophodno. Nauciti pravi pristup ljubavi i seksu. Potrebno nam je drustvo koje je otvoreno za to, koje nas prihvata sa nasim seksualnim karakteristikama, koje se ne plasi nase seksualnosti.
Odakle nam ideja da je seksualnost zivotinjska, animalna? Kad se ljudi vise seksaju od ostalih zivotinja.
Mi smo se uplasili da ako krenemo putem seksualnosti ( koja je primitivna, u osnovi ) da cemo degradirati. Unazaditi drustvo. Stvoriti anarhiju. Totalni haos.

Ja ne verujem da je to tako. Naprotiv, smatram da seksualnost nije niti primitivna, niti zivotinjska, I da nam pomaze da izgradimo bolje drustvo. Zato sto je ona itekako socijalna. Ona je deo nas, kao socijalna bica. Ne moze biti drugacija, nego socijalna. Svakako da to ne iskljucuje njenu biolosku komponentu, ali je ne precenjuje.
Uplasili smo se bez potrebe, da ce nas na kraju nasa seksualnost odvesti u propast. Al to su samo nasi strahovi. Pogresne konstrukcije. To nema  veze sa realnoscu. U tome je citava stvar.

Seksualna inteligencija, smatram je samo put do prave seksualnosti. Nase, naseg partnera i zajednicke koje stvaramo.
Ona pokusava da nas nauci da mozemo biti pametni u seksu, da ne mislimo uvek nasim genitalijama, al da izrazavamo i volimo nasu seksualnost. Seksualna inteligencija je spoj svih drugih inteligencija: duhovne, emocionalne i socijalne. Ona nam je pokazatelj licnog samorazvoja i daje nam odrednice za buducnost. Ukazuje nam na  suptilnu snagu nase prirode, ali govori nam I o opasnostima koje sacinjavaju zivot.
Seksualna inteligencija govori nam o duhovnoj I bioloskoj strani seksa. Povecava nam kapacitete za seksualno uzivanje. Ona ukljucuje kvalitetan partnerski odnos.
Seksualna inteligencija nam pomaze da ne ucinimo pogresan korak. Da smanjimo nase patnje u intimnim kontaktima.

Ja kao psiholog i psihoseksualni terapeut podrzavam sve pristupe koji omogucavaju ljudima da zive bolji zivot. A to gotovo uvek ukljucuje funkcionalan i zadovoljavajuci seks . Nama je potrebna prava psihologija seksualnosti, oslobodjena pogresnih mitova, stereotipa i predrasuda, potrebni su nam uslovi koji nas podrzavaju da budemo to sto jesmo. Seksualna bica. U svakom smislu te reci. Svuda i uvek.

Zato seksualnu inteligenciju shvatam kao mogucnost za pravi seksualni razvoj, kao specifican psiholoski konstrukt koji doprinosi aktuelizaciji seksualnosti i njenom unapredjenju, kao jednu stepenicu vise u poimanju seksualnosti, kao nesto sto nas osvescuje I pokazuje znacajnost kvalitetnog seksa u partnerskim relacijama.
Seksualna inteligencija ne zavisi od nasih gena i u tome je njena snaga. Zavisi iskljucivo od nas. Od nase zelje I volje da investiramo u tom pravcu. Zbog nas, naseg zdravlja I nase srece.

Ja ne vidim nista lose u seksualnoj inteligenciji. Naprotiv, vidim dosta toga dobrog. I radujem se tome.
Na kraju  krajeva, uvek je to pitanje terminologije.
Ali za mene je to manje vazno. Ono sto je zaista vazno je nas pristup tome. Znacenje koje mi pripisujemo seksualnoj inteligenciji. Ja sam je uvazio, pozeleo dobrodoslicu.

A nadam se I vi, pa cak I da ste psiholozi.:))


PREDIGRA TOKOM SEKSA - KOLIKO VAM JE STALO DO NJE? 1. Predigra je uvertira u seksu, ali se čini da je muškarci i žene ne dož...